"Za�to sam pre�la na islam?"

"Za�to sam pre�la na islam?"

Nekada katolkinja, a danas muslimanka. Deborah Callegari udala se za muslimana, Bosanca i pre�la na islam. Svoje iskustvo smatrala je toliko va�nim da ga je prenijela u knjigu 'Moj bijeg u Islam'/ 'La mia fuga verso l'Islam' objavljenu u Italiji. Javila se na�oj redakciji kako bi prenijela osnovnu poruku knjige, a ona je - zapadna civilizacija je brod koji tone i ljudi se trebaju spa�avati prelaskom na islam. Zbog toga, kako tvrdi Deborah Callegari Hasanagi�, danas sve ve�i broj ljudi i prelazi na ovu religiju.

Razgovarao: Asim Be�lija

G�o Hasanagi�, mo�da nije toliko neobi�no to �to ste promijenili vjeru, ali vjerovatno jeste da vas je to nagnalo da napi�ete knjigu. Ona se zove 'Moj bijeg u islam'. Za�to bijeg?
Za�to bijeg? Pitanje je odli�no. Isto pitanje koje je postavio va� kolega novinar na CANALE ITALIA Gianluca Versace kad me upitao - "Pa, ko vas goni, gospo�o?". Ima tu dosta toga �to bih ja mogla navesti, pa sam zato i odlu�ila da napi�em knjigu. Shvatila sam da je islam disciplina koja reguli�e svakodnevni �ivot �ovjeka i da u zamjenu nudi duhovno-moralnu stabilnost, jer religioznost je baza. A moj bijeg mo�ete definisti kao bijeg s broda koji tone, a niko ni�ta ne radi da ga spasi, pa sam uto�i�te morala na�i na drugom brodu, u ovom slu�aju islamu.

Mo�ete li nam re�i ne�to o reakcijama na knjigu koja je objavljena u Va�oj domovini? Da li je izazvala ikakvu pa�nju u javnosti?
Zasad, moja knjiga jo� nije izazvala stopostotnu pa�nju jer ja nisam poznata jo� kao Yusuf Islam, Michael Jackson, Nikolas Anelka itd. Sjetimo se da je moja knjiga objavljena polovinom avgusta 2008., a ja sam ve� do sada imala nastupe na dvije regionalne i tri nacionalne televizije. Naprimjer, gostovala sam na "Alle falde del Kilimangiaro" na RAI tre i u emisiji "La festa Italiana" na RAI uno. Evo prije nekoliko dana smo bili pozvani ja i moj mu� na RAI due na emisiju "Ricomincio da qui" ali je odgodi�e zbog problema u redakciji. Moram re�i da sam ja autorka koja jo� ima rada pred sobom.

�ta je bio, recimo, klju�ni momenat u tome da donesete odluku da sa katoli�anstva pre�ete na islam?
Momenata u mom �ivotu ima, ali ih se ne mogu svih sjetiti. Ono �to me nabrzalo prema Iislamu bilo je i to da sam �ula ezan sa munare ispred indonezijske d�amije u Sarajevu i kad sam vidjela kako mladi i stariji raznih uzrasta idu u d�amiju. Dok sam �ekala mu�a za vrijeme d�uma namaza i prije, vidjela sam mlade cure kako pokrivene i propisno obu�ene idu pred Allaha. Ove vrijednosti na kr��anskom Zapadu ne�ete u crkvama vidjeti, njih jednostavno vi�e nema i ne vjerujem da �e se vratiti. Naprimjer, u Bibliji, Siradova knjiga ka�e: Bolje mu�ka zlo�a nego �enska dobrota. A, vi meni recite koja se �ena jo� slo�ila s ovom tvrdnjom?

Va� mu� je Bosanac, musliman, i Vi ste svome italijanskom imenu i prezimenu dodali jo� jedno bosansko. Kako je Va�a okolina u Italiji prihvatila ovu promjenu identiteta, dakle, ne samo onu su�tinsku nego da ka�emo i formalnu?
Nisu svi ba� tako prihvatili s odu�evljenjem moj prelazak na islam. Novinar koji me je intervjuisao za regionalne novine "L'Adige" poslije nekolika dana mi je dojavio da je u redakciju stiglo oko stotinjak pisama �italaca negativnog sadr�aja, ali samo poneke su objavili zbog mira i su�ivota u provinciji. Vjerujte mi da ni unutar familije nisam imala mira. Sestra me je napala kad me vidjela na regionalnoj TV TCA sa hid�abom, ali nisam popustila jer sam shvatila da je to isku�enje od Allaha poslano.

I danas �ivite u Italiji. Je li Vam neobi�no da kao ro�ena Italijanka, u vlastitoj zemlji koja je dominantno katoli�ka, Vi danas budete muslimanka?
Pa, za mene to nije ni�ta neobi�no, ne osje�am nikakvu nostalgiju za povratkom. Ko bi se to vratio iz kancelarije u rudnik? Ponekad moram obja�njavati da nisam iz Maroka i Tunisa ve� Italijanka. Italija kao i �itav Zapad su sve manje katoli�ki. Za pojedince je to te�ko shvatitim ali �u�emo se in�allah poslije 2030.

U pore�enju sa �ivotom koji ste imali prije, koje su se promjene desile za Vas, a koje smatrate pozitivnim?
Moj �ivot prije islama i sad su kao dva svijeta, razli�iti jedan od drugog. Naprimjer, u mom prija�njem �ivotu nisam htjela da �ujem za ra�anje djece, sklapanje braka s obzirom na rastu�i broj propalih brakova (u Italiji svako �etiri minute raspadne se jedan brak) i denatalitet koji je u stalnom porastu. No, spoznav�i islam danas sam sretno udata i imam dvoje djece - Ai�u i Nasrullaha. U prija�njem �ivotu tj. prije islama za mene je bio teror ne jesti i piti od jutra do mraka (Ramazan) dok je to sad za mene zadovoljstvo i snaga imana. A ne zaboravimo da ramazanski post poma�e u mr�anju svim osobama s vi�kom kila, ako se izabere kontrolisana ishrana. Pogotovo za �ene koje njihovi mu�evi malo "zezaju" zbog "eh, kako si malo masivna"

Vi ste u nekim prethodnim intervjuima za bosanske medije govorili o tome kako dosta ljudi na Zapadu prihvata islam i uvi�a njegove kvalitete. Kakva saznanja, zapravo, imate o tome i na �emu ih temeljite?
Jeste, dosta ljudi na Zapadu prihvata islam uprkos iskrivljenoj slici o njemu, i �to je jako pozitivno, tu je dosta �ena poput mene. Na�alost, ni RAI ni MEDIASET (Berluskonijevi kanali) ne iznose podatke, ali dosta toga se mo�e na�i na internetu jer internet je skoro nemogu�e kontrolisati. Cifre se mijenjaju iz dana u dan. Jer ako je potra�nja za Kur'anom i islamskom literaturom u�etverostru�ena, pogotovo poslije 11. septembra, onda je i broj prelazaka udvostru�en, ako ne i utrostru�en. Znajte da danas nije vi�e "trbuhom za kruhom" ve� "trbuhom za duhom".

U dosada�njim javnim istupima �ak ste poru�ivali 'spa�avaj se ko mo�e', aludiraju�i ovim na to zapadna civilizacija 'tone' i da je spas u islamu. Jesu li ovo pomalo radikalne ocjene?
Nisu u pitanju radikalne ocjene ve� pitanje duhovnosti i moralnosti. Naravno da moja poruka "spa�avaj se ko mo�e" nije i ne�e se nimalo svidjeti islamofobi�nim huljama i manipulatorima. Zapadna civilizacija tone i to �e se pokazati ako sagledate zapadni denatalitet, povi�eni broj propalih brakova, a smanjeni broj sklopljenih brakova, duhovno-moralnu dekadenciju itd. Zapadna civilizacija je bolesna i da bi bila spa�ena zahtjeva zaokret, akciju i terapiju. A zaokret, akcija i terapija je ili gledati u islamsku budu�nost ili povratak u kr��ansku pro�lost. A, Zapad �orav i slijep zbog koprene na o�ima nametnute mu od strane mass-islamofobi�nih medija, ne mo�e da gleda u islamsku budu�nost, a nesposoban za povratak na kr��ansko-katoli�ke vrijednosti. A povratak na spomenute vrijednosti zna�i odre�i se prostitucije, razvrata, nemorala i kratkotrajno-varljivih ovozemaljskih u�ivanja. A, odre�i se svega navedenog zna�ilo bi patnju. A, ko je to spreman na Zapadu na patnju iz pro�losti? To je iluzija ko misli da �e se Zapad spasiti iskrivljenom slikom o islamu. I komunizam je poku�ao "truhlim Zapadom" da se odbrani, pa je l' uspio?

Kakvu pouku biste �eljeli da ljudi izvuku kako iz Va�eg iskustva, tako i knjige, i mislite li da ju je u Italiji barem neko razumio?
Velika pouka je i ta da sam pobjegla s broda koji tone. Mnogi na Zapadu, a i unutar samih muslimana treba da se pitaju - pa, za�to je jedna Italijanka kao ja prihvatila islam i �ta to nije u redu na Zapadu pa da prihvati islam? Uzmite primjer, ogromni brod sa 2.000, putnika a poslije 10 sati plovidbe vidite 50 putnika sko�ilo u more sa �laufima za spa�avanje. Oni ostali 1.950 putnika treba da se pita je l' ne�to ne �tima i nije u redu? Brod mo�da tone? A, ko se na Zapadu pita �ta nije u redu? �ao mi je kad vidim �enu/curu muslimanku na Zapadu i okolini kako nesvjesno i neuko slijedi civilizaciju koju sam ja napustila i koju nipo�to ne bih vi�e slijedila. Da li �e se moja knjiga �itati i u Bosni? Voljela bih �uti i mi�ljenje �italaca.